Institut za kriminološka
i sociološka istraživanja

Ipsa Scientia Potestas Est...

Dr Ivana Stevanović

Direktor

Viši naučni saradnik

Biografija

Dr Ivana Stevanović je viši naučni saradnik i direktor Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1991. godine. Na istom fakultetu je i magistrirala sa temom: Specifičnosti krivičnog postupka prema maloletnicima u odnosu na opšti. Doktorsku disertaciju: Krivičnopravna zaštita maloletnih lica, odbranila je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2008. godine.

Radni odnos je zasnovala kao istraživač-pripravnik 1992. godine u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja. U naučno zvanje - naučni saradnik izabrana je 2009, a 2015. godine je stekla zvanje viši naučni saradnik u oblasti društvenih nauka – pravo, u kome se i trenutno nalazi (reizabrana u zvanje 2020. godine).

Dr Stevanović ima više od 30 godina rada na istraživačkim nacionalnim i međunarodnim projektima, s posebnom ekspertizom u oblasti prava deteta, naročito u oblasti sistema pravosuđa po meri deteta, prava dece učinioca i žrtava krivičnih dela. Ima dugogodišnje iskustvo u razvoju metodologije naučnih istraživanja, monitoringa i evaluacije dokumenata javne politike, posebno u kontekstu usvajanja međunarodnih standarda u oblasti prava deteta i njihova implementacija u nacionalni normativni i institucionalni okvir.

Jedna je od osnivačica i članica Upravnog odbora Viktimološkog društva Srbije, a u periodu od 1997. do 2006. je bila potpredsednica ovog udruženja; bila je Predsednica Centra za prava deteta (2008/2019), kao i članica Saveta za prava deteta Vlade Republike Srbije (2008/2019), Saveta za prava deteta Grada Beograda (2014/2018), Saveta za praćenje i unapređenje rada organa krivičnog postupka i izvršenja krivičnih sankcija prema maloletnicima (2009/2013) i Saveta za prava deteta zaštitnika građana (2010/2013).

ORCID https://orcid.org/0000-0002-4588-3447

Odabrana bibliografija

Srna, J., Stevanović, I. (2011) "Serbia: Moving towards Prevention of Physical Punishment of Children (Chapter 17)", in: Durant, J. E; Smith, A. B. (ed.) Realizing the Rights of the Children: Global Progress towards Ending Physical Punishment Realizing Children’s Rights, New York: Routledge (simultaneously published in UK), str. 222-233, ISBN13: 978-0-415-87920-0 (hbk), ISBN13: 978-0-203-83968-3 (ebk).

Jugović, A., Pejaković, LJ., Stevanović, I. (2013) Mesto za mene (deca na hraniteljstvu u Srbiji), Beograd: Centar za prava deteta, ISBN 978-86-83109-59-3, dostupno na sajtu: www.cpd.org.rs

Stevanović, I. (2014) Deca koja čekaju, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka sitraživanja, ISBN 978-86-83287-74-1.

Stevanović, I. (2014) Moje pravo da budem zaštićen, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka sitraživanja, ISBN 978-86-83287-77-2

Stevanović, I. (2014) „Novo prekršajno zakonodavstvo i položaj maloletnih učinioca prekršaja“, str. 101-106, u: Kron, L. (ur) Prestup i kazna: de lege lata et de lege ferenda, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, ISBN 978-86-83287-78-9, COBISS.SR.ID 207548684.

Stevanović, I. (2014) „Krivičnopravni sistem i zaštita maloletnih lica (nacionalni normativni aspekt)“, str. 30-42, u: Vučković Šahović, N. i dr., Zaštita dece žrtava i svedoka krivičnih dela, Beograd: International Management Group – IMG, ISBN 978-86-83927-73-9.

Stevanović, I. (2014) „“Unapređenje izvršenja vaspitne mere posebne obaveze“ u: Ilić, G. (ur.) Reforma krivičnog prava (zbornik radova), Beograd: Udrženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, str. 352-367, ISBN 978-86-83437-99-3.

Pavićević, O., Stevanović, I. (2015) "Rizična ponašanja dece i mladih - rizik i otpornost" u: Stevanović, I. (ur) Maloletnici kao učinioci i kao žrtve krivičnih dela i prekršaja, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, str. 293-308, ISBN 978-86-83287-85-7, COBISS.SR.ID 215317516.

Banić, M., Stevanović, I. (2015) Zaštita dece žrtava u krivičnim postupcima i stanje u praksi u Republici Srbiji, str. 9-44, u: Stevanović, I. (ur.) Kako do pravosuđa po meri deteta. Beograd: Centar za prava deteta, 293-308, ISBN 978-86-83109-64-7, COBISS.SR.ID 214515724, dostupno na sajtu: www.cpd.org.rs.

ivanacpd@gmail.com
Dr Olivera Pavićević

Viši naučni saradnik

Biografija

Olivera Pavićević je rođena 11. decembra 1964. godine u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirala je 1989. godine na Odeljenju za Sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Doktorirala je 2008. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu sa disertacijom na temu „Negativni društveni junak“. Zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja od 1995. godine. U zvanje naučnog saradnika izabrana je u avgustu 2008. godine, a reizabrana 2013. godine. U zvanje višeg naučnog saradnika izabrana je 2023. godine. Njena polja ekspertize obuhvataju kulturnu kriminologiju, koncepte otpornosti i socijalnog kapitala, teorije maskuliniteta i istraživanje kvaliteta zatvorskog života. Objavila je brojne naučne radove i monografije iz ovih oblasti.

Odabrana bibliografija
oliverapavicevic4@gmail.com
Dr Hajdana Glomazić

Naučni saradnik

Biografija

Hajdana Glomazić rođena je 1970. godine u Nikšiću. Diplomirala, magistrirala i doktorirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Odeljenju za pedagogiju i andragogiju. Na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja zaposlena je od oktobra 2013. godine, a u zvanje naučne saradnice izabrana je juna 2016. godine, sa reizborom u maju 2021. godine.

U svom istraživačkom radu integriše više disciplina, istražujući obrazovanje odraslih, ljudske resurse i mentalno zdravlje, sa posebnim osvrtom na rodne perspektive. Proučava i ulogu medija u oblikovanju percepcije kriminaliteta i nasilja, te njihovu ulogu na oblikovanje javnog mnjenja i društvenih stavova.Tokom karijere radila je kao saradnica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, asistentkinja na Fakultetu za poslovne studije, a kasnije i kao docentkinja na Akademiji za diplomatiju i bezbednost. Pored akademskog angažmana, licencirana je savetnica za sistemsku porodičnu psihoterapiju sa dugogodišnjom privatnom praksom, čime doprinosi povezivanju teorijskih i praktičnih znanja u oblasti mentalnog zdravlja.

Suvlasnica je konsultantske kompanije koja se bavi edukacijom i savetovanjem, omogućavajući sinergiju između naučnih istraživanja i primene u praksi. Ova veza između akademskih znanja i praktičnih rešenja istaknuta je kroz njene brojne projekte i angažmane na inicijativama Evropske unije, međunarodnih organizacija i nevladinih udruženja.

Autorka je mnogobrojnih naučnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima, a aktivno učestvuje na naučnim konferencijama. Članica je nekoliko stručnih udruženja, kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Odabrana bibliografija
hajdana.ng@gmail.com
Dr Ana Batrićević

Naučni savetnik

Biografija

Ana Batrićević rođena je u Beogradu 1985. godine. Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 2009. godine. Doktorirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Nišu 28.06.2012. godine na temu „Krivičnopravna zaštita životinja“ (mentor: prof. dr Dragan Jovašević).

Zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu od 2009. godine. U zvanje istraživač-saradnik izabrana je 2011. godine. U zvanje naučni saradnik izabrana je 2013. godine. U zvanje viši naučni saradnik izabrana je 2018. godine. U zvanje naučni savetnik izabrana je 2024. godine.

Nјene primarne istraživačke oblasti obuhvataju: resocijalizaciju osuđenih lica tokom izvršenja kazne lišenja slobode, sa posebnim fokusom na inovativne pristupe njihovoj rehabilitaciji i socijalnoj reintegraciji sa ciljem prevencije recidivizma, ekološko-pravnu zaštitu životne sredine od negativnih antropogenih uticaja, a u kontekstu zaštite prava na zdravu životnu sredinu, kao i sprečavanje diskriminacije marginalizovanih grupa.

Svojim radom doprinosi ostvarivanju uvida u pomenute oblasti na inovativan način - primenom istraživačkog metoda dokumentarnog fotografisanja tokom rada sa osuđenim licima radi njihove resocijalizacije, ali i prilikom istraživanja različitih ekoloških i drugih društveno angažovanih tema. Do sada je kao član Foto saveza Srbije učestvovala na većem broju kolektivnih i samostalnih izložbi fotografija.

Autor je i koautor deset monografija, većeg broja radova objavljenih u domaćim i stranim naučnim časopisima, kao i saopštenja predstavljenih na nacionalnim i međunarodnim naučnim konferencijama.

Odabrana bibliografija

Batrićević, A., Batanjski, V.: Zaštita životinja u Srbiji-kaznenopravni i ekološki aspekti, Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, 2014., 231 str, UDK 343502.211(497.11) ISBN 978-86-83287-79-6, COBISS:SR-ID 209797388 M42=5

Batrićević, A.: Zaštita životinja u međunarodnom pravu, Beograd : Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, 2013, 230 str., ISBN 978-86-83287-70-3 UDK 502.211:592/599 UDK 179.3 UDK 351.765 COBISS.SR-ID 203032588 M42=5

Batrićević, A.: Zabrana diskriminacije u pravu Evropske unije, Evropsko zakonodavstvo, vol. 11, br. 42/2013, str. 9-36., ISSN:1451-3188 UDK: 361.647.82:001.6 COBISS.SR-ID 183321351 M51=3

Batrićević, A.: Krivično – pravna reakcija na zlostavljanje životinja u Kraljevini Švedskoj, Strani pravni život br. 2/2012, str. 378 – 394., UDK: 351.765(485) ISSN: 0039-2138 COBISS.SR-ID 86244103 M51=3

Batrićević, A.: Deca i zlostavljanje životinja – kriminološki, viktimološki i krivičnopravni aspekti, Temida, vol. 14. br. 3/2011, str. 57 – 77., UDK 343.98, ISSN: 1450-6637, DOI: 10.2298/TEM1103057B M51=3

a.batricevic@yahoo.com
Dr Janko Međedović

Naučni savetnik

Biografija

Janko Međedović je rođen 1981 godine; doktor je psiholoških nauka a titulu je stekao na Filozofskom fakultetu Unverziteta u Beogradu. Zaposlen je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja od 2010 godine. Njegov istraživački rad se bavi karakteristikama ličnosti, pre svega psihopatijom, i njihovim povezanostima sa kriminalnim ponašanjem ali i ostalim socijalno-relevantnim fenomenima i ishodima. Takođe se bavi ljudskom bihejvioralnom ekologijom kao aspektom evolucionih društvenih nauka i može se smatrati utemeljivačem te oblasti u Srbiji.

Objavio je oko stotinu naučnih radova od kojih je velika većina u međunarodnim naučnim časopisima i autor je dve naučne monografije – Nomološka mreža psihopatije i Evolutionary behavioral ecology and psychopathy. Do sada je održao tri predavanja po pozivu na naučnim konferencijama u Beogradu, Sarajevu i Banja Luci. Bio je vođa istraživača iz Srbije na dva COST projekta finansiranih od strane Evropske komisije od kojih je jedan i dalje u toku.

Dodatno je radno angažovan na Fakultetu za medije i komunikacije gde drži nastavu iz predmeta Psihologija individualnih razlika, Evolucija ljudskog ponašanja i Metodologija istraživanja i statistika. Dobitnik je nagrade za izuzetno postignuće u ranoj fazi naučne karijere „Nenad Havelka“ za 2022. godinu.

Od strane Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i informacija Republike Srbije uvršten je na listu od 10% najboljih istraživača iz oblasti društvenih nauka u okviru rangiranja za 2024 godinu. Recenzirao je radove za veliki broj nacionalnih i međunarodnih naučnih časopisa a od 2024 godine je deo uredničkog tima časopisa Evolutionary Behavioral Sciences. Nalazi se u programskom odboru naučnih skupova Empirijska istraživanja u psihologiji i Savremeni trendovi u psihologiji.

Odabrana bibliografija

Međedović, J. (2024). Machiavellianism as a crucial Dark Tetrad trait for the prediction of life-course criminal behavior. Current Psychology, 43, 30474–30484. https://doi.org/10.1007/s12144-024-06500-9

Međedović, J. (2024). Observing psychopathy promptly, reliably, and validly: Development and validation of the Short Psychopathy Rating Scale (SPRS). Personality and Individual Differences, 219, 112520. https://doi.org/10.1016/j.paid.2023.112520

Međedović, J. (2023). Evolutionary behavioral ecology and psychopathy. Springer. https://doi.org/10.1007/978-3-031-32886-2

Međedović, J. (2021). Phenotypic signals of sexual selection and fast life history dynamics for the long-term but not short-term mating. Evolutionary Psychology, 19(4), 14747049211057158. https://doi.org/10.1177/14747049211057158

Međedović, J. (2021). Human life histories as dynamic networks: Using network analysis to conceptualize and analyze life history data. Evolutionary Psychological Science, 7(1), 76-90. https://doi.org/10.1007/s40806-020-00252-y

janko.medjedovic@fmk.edu.rs
Dr Milica Kolaković Bojović

Viši naučni saradnik

Biografija

Dr Milica Kolaković-Bojović rođena je 17. februara 1984. u Beogradu. Doktorirala je u oblasti krivičnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

U periodu 2008-2009. bila je zaposlena kao istraživač-pripravnik na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja. Od 2009. do 2012 bila je saradnik u nastavi na katedri za krivično pravo, Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Od 2012. godine zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja (od 2021. viši naučni saradnik, 2017-2021. naučni saradnik, 2012-2017. istraživač saradnik).

Od jula 2017. godine, u svojstvu nezavisnog eksperta, Milica Kolaković-Bojović je članica, a od 2019. potpredsednik UN Komiteta za prisilne nestanke, kao i izvestilac zadužen za izradu Prvog opšteg komentara o prisilnim nestancima kontekstu migracija, i kontakt tačka u oblasti odmazde prema licima koja su se obratila Komitetu.

Od 2021. godine član je Savetodavnog komiteta za nominacije sudija Međunarodnog krivičnog suda.

U svojoj profesionalnoj karijeri bila je angažovana kao ekspert u brojnim naučnoistraživačkim i donatorskim projektima u sektoru pravde, kojе su podržali i / ili implementirali OEBS, Savet Evrope, Evropska unija, Svetska banka, UNOPS, UNDP, UNODC, USAID, GIZ, ADA itd, na nacionalnom i međunarodnom nivou. Takođe je koordinirala ili učestvovala u izradi više od 40 dokumenata javnih politika u zemljama zapadnog Balkana.

Pored toga, bila je angažovana u pregovaračkoj strukturi Republike Srbije sa EU od 2013. do 2018. godine (2013-2015. Koordinator izrade Akcionog plana za Poglavlje 23 i 2015-2018, Predsednik Saveta za sprovođenje Akcionog plana za Poglavlje 23).

Do sada je objavila pet knjiga u izdanju Cambridge University Press i Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, i više od 100 naučnih radova i poglavlja u monografijama.

Od 2018. do 2022. bila je urednik i glavni i odgovorni urednik časopisa Revija za kriminologiju i krivično pravo. Član je Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu i Udruženja za međunarodno krivično pravo.

Pored srpskog kao maternjeg jezika, govori engleski i služi se francuskim jezikom.

Udata je i majka dva sina.

Odabrana bibliografija

Kolaković-Bojović, M. (2016): Okončanje krivičnog postupka u razumnom roku, doktorska disertacija, Beograd.

Kolaković-Bojović, M. (2016): Constitutional Provisions on Judicial Independence and EU Standards, Annals of the Faculty of law in Belgrade, Belgrade Law Review, Vol. LXIV, no. 3. 192/204. (ISSN: 0003-2565)

Kolaković-Bojović, M. /2016/ Law on protection of the right to trial within reasonable time: environment for criminal sanction that serves its purpose and cost saving, Criminal and misdemeanors sanctions and measures: sentencing, enforcement and conditional release, (Stevanović, I. ed.) Institute of Criminological and Sociological Research, pp 203-214.

Kolaković-Bojović, M. (2016): Uticaj višestrukog ukidanja prvostepene presude na trajanje krivičnih postupaka, Pravni lekovi u krivičnom postupku-krivično zakonodavstvo u regionu i iskustva u njegovom sprovođenju, (Bejatović, S. & Jovanović, I. ur.) OEBS, Beograd, str. 271-283. (ISBN 987-86-6383-0394)

Kolaković-Bojović, M. (2015): Efikasnost krivičnog pravosuđa kao sredstvo suzbijanja kriminaliteta, Kriminal i društvo Srbije: izazovi društvene dezintegracije, društvene regulacije i očuvanja životne sredine (Hugson, M. & Stevanović, Z. ur.) Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, str. 237-254. (ISBN 978-86-83287-87-1)

Kolaković-Bojović, M. (2015): Dostavljanje pismena u krivičnom postupku Republike Srbije: efikasnost u rascepu između lepih želja i loših navika, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, Vol. XXXIV, br. 2, str. 121-122. ISSN 0350-2694, UDK 343)

Kolaković-Bojović, M. /2014/ Efikasnost krivičnog postupka, reforma pravosuđa i pristupni pregovori sa EU, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, br.2, str. 189-201.

Kolaković-Bojović, M. /2013/ Pravo na stručnu odbranu okrivljenog i efikasnost krivičnog postupka, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, br. 1, str. 131-148.

Kolaković - Bojović, M. /2013/ Efikasnost krivičnog postupka- razumemo li fenomen kome težimo, Kriminal, državna reakcija i harmonizacija sa evropskim standardima, Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Palić, str. 373-384.

kolakius@gmail.com
Dr Ljeposava Ilijić

Viši naučni saradnik

Biografija

Ljeposava Ilijić rođena je 7. februara 1981. godine u Trebinju, Republika Srpska (BiH). Diplomirala je 2004. godine na Defektološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu (Smer za prevenciju i resocijalizaciju lica sa poremećajima u društvenom ponašanju). Magistarsku tezu pod nazivom "Demografska, sociopsihološka, kriminološka i penološka svojstva osuđenih kao činioci zatvorskih deprivacija" (mentor prof. dr Snežana Soković) odbranila je 2012. godine na matičnom fakultetu. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Uticaj obrazovanja i profesionalnog osposoblјavanja na redukciju rizika recidivizma kod osuđenih lica" (mentor prof. dr Goran Jovanić) odbranila je 2016. godine na Fakultetu za specijalnu edukciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu (uža naučna oblast Teorijski i metodski pristupi u prevenciji i tretmanu poremećaja ponašanja).

Zaposlena ja na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja od novembra 2005. godine, a od 2022. godine je u zvanju višeg naučnog saradnika (2017–2022. godine naučni saradnik; 2012–2017. godine istraživač saradnik). Od 2024. godine je urednica časopisa Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja (2022–2024. god. asistentkinja urednica; 2016–2021. god. sekretar redakcije).

Njen istraživački interes uključuje penološke i kriminološke teme, sa posebnim naglaskom na zatvorsku populaciju, tretman u zatvorima, obrazovanje i obuku osuđenika, uticaj obrazovanja na smanjenje recidivizma, prilagođavanje na zatvorski život i deprivacije osuđenika. Poslednjih godina, njeni istraživački interesi su se proširili na analizu posledica penalnog populizma i masovnog zatvaranja, uticaja neoliberalnog kapitalizma na zatvorski sistem i zatvoreničko društvo, filozofiju unutar zatvorskih zajednica. Kao članica tima PrisonLIFE projekta (2022–2025. god.) poslednje tri godine intenzivnije se fokusirala ka istraživanju kvaliteta zatvorskog života osuđenika u Republikci Srbiji, njegovim uticajem na ponašanje osuđenika tokom izdržavanja kazne i nakon izlaska, kao i mogućnostima za njegovo unapređenje.

Do sada je objavila sedam naučnih monografija (samostalno i u koautorstvu) i veliki broj naučnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima, kao i na brojnim konferencijama.

Učestvovala je u realizaciji projekata osnovnih istraživanja iz oblasti društveno humanističkih nauka: Prevencija kriminaliteta i socijalnih devijacija (2006–2010.), i Kriminal u Srbiji: fenomenologija, rizici i mogućnosti socijalne intervencije (2011–2014.). Bila je angažovana i na projektima: Expert analysis on use of conditional release by the courts, u realizaciji Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja i misije OEBS (2016); Analiza primene mera bezbednosti medicinskog karaktera u krivičnopravnom sistemu Republike Srbije u realizaciji Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja i misije OEBS u Republici Srbiji (2018).

Odabrana bibliografija

Ilijić, Lj. (2012). Stanje u kazneno-popravnim zavodima u Srbiji: prekobrojnost zatvorske populacije, Socijalna misao, Vol. 19. br.74. str.143-152.

Batrićević, A., & Ilijić, Lj. (2013). Imprisonment in Sweden, Normative Frameworks, Characteristics and Impact on recidivism, NBP-Journal of Criminalistics And Law, Vol. XVIII, No.2 Pg. 135-155.

Batrićević, A., & Ilijić, Lj. (2014). Health Care of Prisoners as a Crime Prevention Factor-General Standards and Conditions in Serbia. Archibald Reiss Days, Academy of Criminalistics and Police Studies, Vol.1. pg. 441-451.

Ilijić, Lj. (2014). Osuđeni i deprivacije-uticaj karakteristika ličnosti na intenzitet doživlјavanja zatvorskih deprivacija. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja. Beograd.

Ilijić, Lj. & Jovanić, G. (2014). Disciplinsko kažnjavanje osuđenih. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. Vol. XXXIII, Br. 2. str. 163-177. Beograd.

lelalela_bgd@yahoo.com
Dr Jasmina Igrački

Naučni saradnik

Biografija

Dr Jasmina Igrački, naučna saradnica, rođena je 10.04.1972. godine u Pančevu. Diplomirala je 2009. godine na Pravnom fakultetu Internacionalnog Univerziteta u Novom Pazaru na temu „Prevencija organizovanog kriminaliteta“. Odbranila je master rad 2012. godine na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu na temu „Sistem komunikacije u kriznim situacijama“. Doktorirala je 2019. godine na Univerzitetu Megatrend Pravnog fakulteta u Beogradu sa temom „Penitencijarni sistem i njegov uticaj na promenu kriminalnog ponašanja prestupnika u Republici Srbiji“.

Radni odnos u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja zasnovala je 2013. godine, kao istraživač-saradnik, da bi 2019. godine stekla naučno zvanje naučni saradnik. Njene primarne istraživačke oblasti su: krivično pravo, kriminologija, penologija, maloletnička delinkvencija i viktimologija.

Nastavno iskustvo sticala je nakon diplomiranja 2009. godine, u nastavnom procesu na Internacionalnom Univerzitetu Pravnog fakulteta u Novom Pazaru, kao saradnik u nastavi i asistent od 2012. do 2016. godine, na predmetima: krivično pravo, kriminologija sa penologijom, maloletnička delikvencija, socijalna patologija i viktimologija.

Autorka je većeg broja radova objavljenih u domaćim i inostranim naučnim časopisima i aktivno učestvuje na mnogobrojnim nacionalnim i međunarodnim konferencijama.

Aktivan je volonter, u neposrednom kontaktu sa osobama sa posebnim potrebama, decom i starim licima, pri Volonterskom servisu opštine Zvezdara u Beogradu, od 2012. godine, u okviru kancelarije društvene delatnosti (socijalna zaštita).

Saradnik je i član tima za naučna istraživanja sportskog kluba sa osobama sa posebnim potrebama (decom) „Singidunum“, Beograd.

Odabrana bibliografija

Igrački, J. (2012) Individual tretment in the enforcement process of criminal sanctions, "Archibald Reiss Days", Criminalistics and police Studies in Belgrade, (thematic conference proceedings of international significance) str.435-446, UDC 343.85:343.261-052, 343.244; UDC (zbornika) 343.9 (082), 343.85 (082) COBISS.SR-ID 192446220, ISBN978-86-7020-190-3.

Igrački, J. (2012) Uloga policije u prevenciji maloletničkog prestupništva, U: Kron, L. (ur.) Delikt, kazna i mogućnosti socijalne profilakse, Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja. str.399-408, ISBN 978-86-83287-61-1;

Igrački, J. (2013) Penalty Reaction on child abuse in Serbia, Internacional scientific conference "Archibald Reiss Days", Criminalistics and police Sttudies in Belgrade, str. 329-336, UDC: 343.28/.29:343.541(497.11) UDC (zbornika) 343.9(082), 343.85(82), COBISS.Sr-id 202437388, ISBN 978-86-7020-190-3

Igrački, J. (2013) Nasilničko ponašanje: krivičnopravni i kriminološki aspekt, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, broj: 2, Vol. XXXII, str. 203-213, UDK rada: 343.94/.97:343.343.3; 343.85:[343.343.3:796.093(497.11), UDK časopisa 343

Igrački, J. (2014) Krivičnopravni i kriminološki aspekti nasilja i nasilničkog ponašanja, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, broj: 1. Godina XXXIII, str137-148, UDK rada 343.343.3, UDK časopisa 343

jasminaigracki@yahoo.com
Dr Vera Stanković

Naučni saradnik

Biografija

Vera Stanković je rođena u Zrenjaninu 17. Juna 1984. Godine. Osnovnu školu završila je u Novom Miloševu, a srednju u Zrenjaninu. Diplomirala je 2009. godine na Odeljenju za Ekologiju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu sa temom „Pravni aspekti zaštite životne sredine, izolovani primeri na lokalnom nivou (opština Surčin)“. Doktorirala je na istom fakultetu na smeru za zaštitu biodiverziteta 2018. godine sa tezom na temu „Ekološka studija invazivnih biljnih vrsta na ramsarskim područjima u Vojvodini“. Tokom 2014. godine završila je specijalističke studije iz Ekološkog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Od 2009. godine zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja. Od 2010. do 2013. godine bila je angažovana kao saradnik u nastavi na Odeljenju za Ekologiju i Geografiju biljaka, gde je učestvovala u izvođenju praktičnih vežbi na teme: Zagađenje i zaštita životne sredine i Čovek i životna sredina. Izabrana je u zvanje naučnog saradnika u junu 2019. godine, a reizabrana u maju 2024. godine.

Primarne istraživačke oblasti u kojima je ostvarila profesionalna dostignuća obuhvataju: ekološko pravo, pravnu i praktičnu zaštitu životne sredine, politike biodiverziteta, istraživanja invazivnih biljnih vrsta, zajednice i invazivnost. Objavila je veći broj naučnih radova u ovim istraživačkim oblastima.

Odabrana bibliografija

Batanjski Vera (2011): „Uticaji ekologije na teorije o kriminalitetuˮ. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, 2011/Vol.XXX/1-2/307-316, ISSN 0350-2694.

Vladan Joldžić i Vera Batanjski (2012): „Integrisano upravlјanje hemikalijama u svim fazama životnog ciklusa i biološke reperkusije kršenja propisa”. Zbornik radova, IV CHYMICUS, 11.-14.jun 2012., Tara, Srbija, str. 170-176, ISBN 978-86-85013-10-2.

Batanjski Vera (2013): „Prevencija ekološkog kriminalitetaˮ. Poglavlje u monogrfiji: Prevencija kriminala i socijalnih devijacija – evropska i regionalna dobra praksa (Urednici: Blagojević M. i Stevanović Z.), Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, str. 307-315, ISBN 978-86-83287-66-6.

Batrićević Ana and Batanjski Vera (2013): „Air Quality in Urban Areas in Serbia: Current State and Legal Protectionˮ. III International Conference - Ecology of Urban Areas, 11 October 2013, Zrenjanin, Serbia, , pp. 58-67, ISBN 978-86-7672-210-5.

Batanjski Vera, Batrićević Ana, Radovančev Uroš i Joldžić Vladan (2014): „Ekonomski isplativa proizvodnja organske hraneˮ. "Ecologica" časopis, Naučno-stručno društvo za zaštitu životne sredine Srbije "Ecologica", br. 74, str. 169-174, ISSN 0354-3285.

Batrićević Ana and Batanjski Vera (2014) „Zaštita životina u Srbiji - kaznenopravni i ekološki aspekti”. Monografija, Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd, Srbija, 231 strana, ISBN 978-86-83287-79-6.

vera.batanjski@gmail.com
Dr Milena Milićević

Viša naučna saradnica

Biografija

Milena Milićević je doktorirala na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, studijski program: Defektologija. Od 2012. godine zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu, gde trenutno obavlja funkciju više naučne saradnice (od 30. marta 2022. godine). Prethodno je bila naučna saradnica (2017–2022), istraživačica saradnica (2013–2017) i istraživačica pripravnica (2012–2013). Njen naučni rad obuhvata oblasti kriminologije, penologije, defektologije, specijalne edukacije i rehabilitacije, a takođe se bavi i kulturnom adaptacijom mernih instrumenata, kao i temama iz pedagogije, psihologije i biomedicine.

Primarni istraživački interesi uključuju kritičke aspekte studija invaliditeta, posebno participaciju osoba sa invaliditetom, individualni i porodični kvalitet života, kao i položaj marginalizovanih grupa u kompleksnim sistemima, poput zatvora. Fokusirana je na mogućnosti longitudinalnih istraživanja i unapređenje kvaliteta života osuđenih lica. Kao rukovoditeljka i glavna istraživačica projekta PrisonLIFE („Procena i mogućnosti poboljšanja kvaliteta zatvorskog života osuđenih lica u Republici Srbiji: kriminološko-penološki, psihološki, sociološki, pravni i bezbednosni aspekti”), Milena predvodi tim koji istražuje ove aspekte, a projekat je finansiran u okviru programa IDEJE Fonda za nauku Republike Srbije.

Publikovala je radove u domaćim i međunarodnim časopisima, kao i na brojnim naučnim konferencijama. Autorka je istaknute monografije nacionalnog značaja „Community participation of children with cerebral palsy in Serbia: conceptual considerations and evaluation”. Od 2022. godine je urednica naučnog časopisa Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, a od jula 2023. godine angažovana je kao pomoćna urednica u međunarodnom časopisu Child: Care, Health and Development. Takođe je učestvovala u realizaciji značajnih istraživačkih projekata, uključujući saradnju sa OEBS-om na projektu „Analiza primene mera bezbednosti medicinskog karaktera u krivičnopravnom sistemu Republike Srbije“ 2018. godine, kao i na projektu „Kriminal u Srbiji: fenomenologija, rizici i mogućnosti socijalne intervencije“, finansiranom od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.

Odabrana bibliografija

Ilijić, Lj., Milićević, M. & Pavićević, O. (2020). Approaches and methods in the quality of prison life assessing – Measuring social and moral climate in prisons. In G. Nedović & F. Eminović (Eds.), Approaches and models in special education and rehabilitation: thematic collection of international importance (pp. 85–96). Belgrade: University, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Publishing Center of the Faculty.

Ilijić, Lj., Milićević, M., & Vujičić, N. (2020). Characteristics of the population of persons with compulsory drug addiction treatment as a security measure in Serbia – regional overview. In M. Milićević & I. Stevanović (Eds.), Thematic Conference Proceedings of International Significance / XXXII International scientific thematic conference “Drugs and drug addiction: legal, criminological, sociological and medical issues”, Palic, 2–3 September 2020 (pp. 405–425). Belgrade: Institute of Criminological and Sociological Research.

Milićević, M., Ilijić, Lj., & Vujičić, N. (2019). Medical security measures: Criminal law framework and problems in practice. In I. Stevanović & N. Vujičić (Eds.), Thematic Conference Proceedings of International Significance / XXXI International scientific thematic conference “Penal Law and Medicine”, Palic, 29–30th May 2019 (pp. 161–180). Belgrade: Institute of Criminological and Sociological Research.

Milićević, M. (2021). Exploring participation in family activities among Serbian children with cerebral palsy and children with typical development: diversity, frequency, children’s presence, and engagement. Disability and rehabilitation, 44(9), 1583–1594.

Milićević, M. (2020). Home participation of children with and without cerebral palsy in Serbia: an exploratory study. Disability and rehabilitation, 42(25), 3696–3706.

Milićević, M. (2020). Community participation of children with cerebral palsy in Serbia: conceptual considerations and evaluation. Belgrade, Serbia: Institute of Criminological and Sociological Research. https://doi.org/10.47152/127442

Milićević, M. (2020). The research priorities in disability studies related to COVID-19. Beogradska defektološka škola, 26(1), 9−28.

mileninaadresa@gmail.com
Dr Marina Matić Bošković

Viša naučna saradnica

Biografija

Marina Matić Bošković rođena je 1977. godine u Beogradu. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2001. godine. Specijalističke studije iz Evropskog prava, koje su zajednički organizovali Pravni fakultet Univerziteta u Novom Sadu i Nemački DAAD završila je 2002. godine. Magistrirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu 2007. godine, odbranivši sa odlikom magistarsku tezu "Harmonizacija i unifikacija ugovornog prava u Evropskoj uniji". Doktorsku tezu pod nazivom "Evropski krivičnopravni mehanizmi i njihov uticaj na nacionalno zakonodavstvo" odbranila je sa odlikom 2016. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

U periodu od 2004-2011 i od 2018. godine do danas zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanjam najpre kao istraživač pripravnik i saradnik, od 2018. godine u zvanju naučnog saradnika, a od 2022. godine u zvanju višeg naučnog saradnika. Od 2011. do 2018. godine radila je na Institutu za uporedno pravo kao istraživač saradnik, odnosno naučni saradnik.

Uporedo sa naučnoistraživačkim radom, bila je angažovana kao konsultant na mnogobrojim projektima u oblasti vladavine prava. Bila je član radne grupe za izradu Nacionalne strategije za reformu pravosuđa za period od 2013-2018. godine, kao i koordinator izrade pratećeg Akcionog plana u oblasti nezavisnosti pravosuđa. Kao konsultant Misije OEBS-a bila je angažovana na izradi Stategije istrage finansijskog kriminala za period 2015-2016. godina. Tokom 2022. godine bila je angažovana kao ekspert Evropske unije na izradi Akcionog plana Strategije razvoja pravosuđa za period 2022-2025. godina, a 2023. godine na izradi Strategije borbe protiv korupcije za period 2024-2028. Učestvovala je izradi novog sekta pravosudnih zakona iz 2023. godine, kao i podzakonskih akata kojima se uređuje rad Visokog saveta tužilaca. Takođe je bila predavač na obukama u organizaciji Pravosudne akademije i Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA). Angažovana je kao savetnik za reformu pravosuđa u Svetskoj banci za Zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva.

Predsednica je Programskog saveta Udruženja tužilaca Srbije i član redakcije časopisa "Tužilačka reč" koji izdaje Udruženje. Od 2015. godine član je odbora Foruma tužilačkih udruženja u okviru Međunarodnog udruženja tužilaca.

Oblast njenog interesovanja su pravo Evropske unije, krivično pravo, međunarodno krivično pravo i pravosudno organizaciono pravo. Član je uređivačkog odbora više međunarodnih časopisa: EUWEB Legal Essays – Global & Legal Perspectives, KORE Europa Rivista i Revista Electronica Iberoamericana.

Do sada je objavila tri knjige – Javno tužilaštvo u Srbiji: Istorijski razvoj, međunarodni standardi, uporedni modeli i izazovi modernog društva (sa G. Ilić, 2019), Krivično procesno pravo EU (2022) i Public procurement: an analysis of the regulatory frameworks in selected Western Balkan countries (2022).

Govori engleski jezik, a služi se ruskim jezikom.

Odabrana bibliografija

Matić Bošković, M., Kolaković-Bojović, M., (2022) New Approach to the EU Enlargement Process – Whether COVID-19 affected Chapter 23 Requirements?, EU and Comparative Law issues and Challenges Series (ECLIC): The Recovery of the EU and Strengthening the Ability to Respond to New Challenges – Legal and Economic Aspects, Vol. 6, Faculty of Law, University of Osijek, Osijek, pp. 330-350

Matić Bošković, M., Kostić, J. (2021). Financial accountability and transparency of public sector institution in the Republic of Serbia, In: Mikuli, P., Kuca, G., (ed.). Accountability and the Law – Rights, Authority and Transparency of Public Power, Routledge, (pp. 46-59), ISBN 978-80-367767-33-4

Matić Bošković, M. (2020). Human dignity in criminal proceedings – interpretation of the European Court of Human Rights, In: Z. Pavlović (ed.) The Right to Human Dignity, Yearbook Human Rights Protection, No. 3, Provincial Protector of Citizens & Institute of Criminological and Sociological Research, Novi Sad, (pp. 61-75), ISBN 978-86-80756-36-1 (IKSI)

Matić Bošković, M. (2020). EU Court of Justice role in establishment of EU judicial standards, EU and comparative law issues and challenges series (ECLIC), Vol. 4, EU 2020 - Lessons from the past and solutions for the future, 329-351, ISSN 2459-9425

Matić Bošković M., (2018): Оduzimanje imovinske koristi proistekle iz krivičnog dela – uporednopravna rešenja i iskustva Srbije, Finansijski kriminalitet (ur. Kostić J., Stevanović A.), str. 175-189. (ISBN 987-86-80186-39-9)

Matić Bošković M., Nenadić S. (2018): Evropski standardi u oblasti pravosuđa, Strani pravni život, br. 1, str. 39-56. (ISBN 978-86-80186-30-6)

Matić Bošković M., (2017): Tužilački saveti i garancija tužilačke autonomije u državama Zapadnog Balkana, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, vol. 65, br. 1, str. 169-186;

Matić Bošković M., Nenadić S. (2017): Integritet sudija i tužilaca, Pravni život br. 10, tom II, str. 5-18. (ISSN 0350-0500)

Matić Bošković M., (2017):Vetting of judiciary in transitional countries – successful tool or entry point for political influence, Foregin Law Life, no. 4/2017, p. 137-155. (ISSN 0039-2138)

Matić Bošković M., et al. (2016), Improving Commercial Cases Managment in the Federation of Bosnia and Herzegovina – Feasibility Study, Washington DC, the World Bank Group

maticmarina77@yahoo.com
Dr Anđela Đukanović

Naučni saradnik

Biografija

Rođena 1981. godine u Beogradu. Osnovne studije završila na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2004. godine. Poslediplomske studije je završila na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Smer za međunarodno javno pravo. Magistarski rad pod naslovom „Zabrana retroaktivnosti krivičnog zakona u praksi Evropskog suda za ljudska prava“ odbranila je sa odlikom 2009. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom: „Evropski standardi u oblasti biomedicine – pravo na integritet ličnosti“, odbranila je sa odlikom 2016. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Od 2011. godine je bila zaposlena na Institutu za međunarodnu politiku i privredu, kao istraživač pripravnik, a potom kao istraživač saradnik, a od 2016. do 2021. godine kao naučni saradnik. Radi kao naučni saradnik na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja od 2021. godine.

Oblasti njenog interesovanja su međunarodna ljudska prava, posebno evropski standardi i praksa, kao i saglasnost srpskog krivičnog prava sa međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava. Objavila je veći broj radova i dve monografije iz pomenutih oblasti. Bila je angažovana 2022. godine na projektu Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ „Sprečavanje zločina iz mržnje“, a 2023. godine na projektu Misije OEBS-a u Srbiji “Analiza rada Ustavnog suda Srbije po ustavnim žalbama iz oblasti krivičnog prava”.

Odabrana bibliografija

Stojanović A. (2011): Načelo određenosti krivičnog zakona (lex certa) u praksi Evropskog suda za ljudska prava, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, br. 1/2011, str. 455-468, ISSN: 0550-2179, UDK: 342.7:343(4).

Đukanović A. (2013): Zaštita ljudskih prava tražilaca azila i ilegalnih migranata – praksa Evropskog suda za ljudska prava, Međunarodni problemi, vol. LXV, br. 4, str. 481-510, ISSN 0025-8555, UDC 341.43:341.645.5

Đukanović A. (2018): Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava: aktuelna pitanja, Međunarodni problemi, vol. LXX, br. 2, str. 208 – 230, ISSN 0025-8555, UDC: 347.952:341.645.2(4-672EU), doi: https://doi.org/10.2298/MEDJP1802208D

Đukanović A. (2019): Izbor pola budućeg deteta iz nemedicinskih razloga u svetlu zaštite ljudskih prava, Zbornik Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, vol. LII, br. 2, str. 593 - 613, ISSN: 0550-2179, UDC: 57.089.3:342.7, doi: 10.5937/zrpfns53-21383

Đukanović A (2019): New Eugenics In Light of International Human Rights Protection, The Review of International Affairs, Vol. LXX, No. 1175, pp. 5 - 22, ISSN 0486-6096, UDC: 613.94:341.231.14

andjelasto@sbb.rs
Dr Marija Čolić

Naučni saradnik

Biografija

Marija Čolić rođena je 1991. godine. Osnovne, master i doktorske studije završila je na Odeljenju za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Intergroup Empathy – Conceptual Systematisation and Empirical Contribution to Understanding the Phenomenon“ odbranila je 2023. godine. Tokom osnovnih i master studija bila je angažovana u nastavnom radu na matičnom odeljenju i na Fakultetu bezbednosti. Dobitnica je godišnje nagrade za najboljeg studenta Odeljenja za psihologiju, nagrade Fondacije Katarina Marić za najbolji master rad iz psihologije odbranjen tekuće školske godine, i stipendije Dositeja Fonda za mlade talente.

Njena istraživačka interesovanja kreću se u oblasti socijalne kognicije, ličnog i grupnog identiteta, agresivnog i antisocijalnog ponašanja, pamćenja, kao i metanauke. Sa kolegama je objavila 11 naučnih radova i izlagala brojna istraživanja na naučnim konferencijama. Učestvovala je u nekoliko međunarodnih projekata. Članica je Laboratorije za istraživanje individualnih razlika (LIRA). Recenzira radove u časopisima Fizička kultura, Psihologija, kao i International Journal of Social Psychology.

Na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja zaposlena je od januara 2025 godine. Dodatno je radno angažovana na Departmanu za psihologiju Fakulteta za medije i komunikacije, na predmetima Metodologija psiholoških istraživanja i Statistika u psihologiji. Prethodno je bila zaposlena kao stipendistkinja MPNTR i kao istraživač pripravnik na Institutu za medicinska istraživanja (2016 – 2018), a zatim kao asistent na Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Beogradu (2018 – 2024).

Odabrana bibliografija

Lazarević, L. B., Purić, D., Žeželj, I., Belopavlović, R., Bodroža, B., Čolić, M. V., Ebersole, C. R., Ford, М., Orlić, А., Pedović, I., Petrović, B., Shabazian, A. N., & Stojilović, D. (2020). Many Labs 5: Registered Replication of LoBue and DeLoache (2008). Advances in Methods and Practices in Psychological Science, 3(3), 377-386. https://doi.org/10.1177/2515245920953350

Buttrick, N. R., Choi, H., Wilson, T. D., Oishi, S., Boker, S. M., Gilbert, D. T., Alper, S., Aveyard, M., Cheong, W., Čolić, M. V., Dalgar, I., Doğulu, C., Karabati, S., Kim, E., Knežević, G., Komiya, A., Ordóñez Laclé, C., Ambrosio Lage, C., Lazarević, Lj., B., Lazarević, D., Lins, S., Blanco Molina, M., Neto, F., Orlić, A., Petrović, B., Arroyo Sibaja, M., Torres Fernández, D., Vanpaemel, W., Voorspoels, W., Wilks, D. C. (2019). Cross-Cultural Consistency and Relativity in the Enjoyment of Thinking versus Doing. Journal of Personality and Social Psychology, 117 (5), e71-e83. http://dx.doi.org/10.1037/pspp0000198

Bjekić, J., Čolić, M. V., Živanović, M., Milanović, S. D., & Filipović, S. R. (2019). Transcranial direct current stimulation (tDCS) over parietal cortex improves associative memory. Neurobiology of learning and memory, 157, 114-120. https://doi.org/10.1016/j.nlm.2018.12.007

Ijzerman, H., Lindenberg, S., Dalğar, I., Weissgerber, S. S. C., Vergara, R.C., Cairo, A. H., Čolić, M. V., Dursun, P., Frankowska, N., Hadi, R., Hall, C. J., Hong, Y., Hu, C.P., Joy-Gaba, J., Lazarević, D., Lazarević, Lj. B., Parzuchowski, M., Ratner, K. G., Rothman, D., Sim, S., Simão, C., Song, M., Stojilović, D., Blomster, J. K., Brito, R., Hennecke, M., Jaume-Guazzin, F., Schubert, T. W., Schütz, A., Seibt, B., & Zickfeld, J.H. (2018). The Human Penguin Project: Climate, social integration, and core body temperature. Collabra: Psychology, 4(1), 37. http://doi.org/10.1525/collabra.165

Orlić, A., Gromović, A., Lazarević, D., Čolić, M. V., Milanović, I., & Radisavljević Janić, S. (2017). Development and validation of the Physical Education Attitude Scale for adolescents. Psihologija, 50(4), 445-463. https://doi.org/10.2298/PSI161203008O

mrjcolic@gmail.com
MA Andrej Kubiček

Istraživač saradnik

Biografija

Andrej Kubiček je rođen 14.5.1987. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu školu, gimnaziju i studije sociologije na Filozofskom fakultetu. Diplomirao je 2011. godine, a master rad odbranio 2013. godine, nakon čega je upisao i doktorske studije na istom fakultetu. Tema diplomskog rada su bili nasilni međuetnički sukobi u Jabuci kod Pančeva, a master rada praktična primena analize diskursa o Evropskoj uniji. Oblast istraživanja kojom se bavi u disertaciji pod mentorstvom dr Jova Bakića je rasizam prema Romima (Anticiganizam u savremenoj Srbiji u prvoj četvrtini 21. veka: kritička analiza diskursa rasizma).

Počeo je da stiče prva istraživačka iskustva na brojnim terenskim istraživanjima već kao student osnovnih studija, što je nastavio do danas. Andrejeve posebne teme interesovanja su društveni sukobi, marginalizovane grupe, rasizam i analiza diskursa. Do sada je objavio 30 radova iz ovih i srodnih oblasti i izlagao na više naučnih konferencija i naučnih skupova u Srbiji i inostranstvu. Pored toga, Andrej od 2011. godine predaje sociologiju u brojnim beogradskim gimnazijama, i angažovan je kao ekspert za obrazovanje nacionalnih manjina i predavač na brojnim sertifikovanim seminarima koje organizuje Zavod za unapređenje i obrazovanaja i vaspitanja.

U periodu od 2015. do 2017. godine Andrej je bio angažovan na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, u svojstvu saradnika u nastavi na predmetu Jezik i društvo: uvod u socioligvistiku, a od 2018. godine na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja kao istraživač pripravnik. Zvanje istraživač saradnik stekao je 2021. godine.

Tokom master studija je bio stipendista Fonda za mlade talente "Dositeja" na osnovu postignutog uspeha i visokih ocena.

Odabrana bibliografija

Kubiček, Andrej (2014): »Diskursi o Romima u dnevnoj štampi« u: Uloga medija u normalizaciji odnosa na Zapadnom Balkanu, uredili Dubravka Nedeljković Valić, Srđan Sremac, Nikola Knežević i Dinko Gruhonjić, Filozofski fakultet u Novom Sadu, Novi Sad.

Kubiček, Andrej (2017): »Discourse as a field of asymmetric conflicts« u: Impact of changes in Operational Environment on Preparation and Execution (Design) of Operations, ed. Janjić, Goran, Media Center "Odbrana", Beograd.

Kubiček, Andrej (2017): »Migration of "Pariah People":The Case Study of Roma in the Balkans«, u: Towards Understanding of Contemporary Migration, Bobić, Mirjana i Janković, Stefan, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade.

Kubiček, Andrej (2018): »Roma nation: escaping pariah people's stigma?« , u: Politics of Enmity, Pudar Draško, Gazela; Pavić, Aleksandar i Meka, Eltion, IFDT, Belgrade.

Kubiček, Andrej (2018): »Civilized society or society of civilians?« u: Asymmetry and Strategy: thematic collection of papers, ed. Stanislav Stojanović, Strategic Research Institute & National Defence School: Media Center "Odbrana", Beograd.

andrejkubichek@gmail.com
Dr Ana Paraušić Marinković

Naučni saradnik

Biografija

Ana Paraušić Marinković rođena je 16. jula 1991. godine u Beogradu gde je završila osnovnu školu i Treću beogradsku gimnaziju. Osnovne i master akademske studije završila je na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Na istom fakultetu je 2024. godine odbranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Lokalna vlast kao provajder urbane bezbednosti: studija slučaja grad Beograd“ (mentor prof. dr Milana Lipovca).

U periodu od marta do septembra 2015. godine, učestvovala je u programu stažiranja Programa Ujedinjenih nacija za razvoj. Bila je demonstrator u nastavi na katedri društveno-humanističkih nauka Fakulteta bezbednosti Univerziteta u Beogradu u toku školskih 2015/16., 2016/17. kao i 2019/20. godine, na predmetima Metodologija naučnog istraživanja i Socijalna patologija. Kao istraživač-pripravnik bila je angažovana na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu od 2017. do 2018. godine. Od februara 2019. godine zaposlena je kao istraživač-pripravnik, a potom i kao istraživač-saradnik na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu. U zvanje naučni-saradnik izabrana je u septembru 2024. godine.

Kao ekspert i istraživač bila je angažovana naučnoistraživačkim i donatorskim projektima kojе su podržali i organizovali OEBS, Savet Evrope, Evropska komisija, UNDP, UN WOMEN na nacionalnom i međunarodnom nivou. Autor je i koautor preko 50 publikacija (radova objavljenih u domaćim i stranim naučnim časopisima, saopštenja predstavljenih na nacionalnim i međunarodnim naučnim konferencijama, stručnih publikacija i dokumenata javnih politika) u oblasti urbane bezbednosti, metodologije istraživanja pojava bezbednosti, rizičnog ponašanja mladih i bezbednosti škola.

Od kraja 2019. godine obavlja funkciju sekretara časopisa Revija za kriminologiju i krivično pravo u izdanju Instituta. Tokom svog studiranja bila je stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Alumnista je fondacije Konrad Adenauer (generacija 2017/2018).

Odabrana bibliografija

Paraušić, A. i Stojanović, F. (2017). Geopolitički elementi u strateškim dokumentima u oblasti bezbednosti i odbrane Republike Srbije. Vojno delo, 7/2017, str. 87-99.

Paraušić, A. i Stekić, N. (2017). Priroda političkog režima kao faktor rizika od izbijanja građanskog rata. Politička revija, 50(1), str. 223-242.

Paraušić, A. (2017). Prevalencija vršnjačkog nasilja u odnosu na migrantski status: slučaj nordijskih zemalja. Godišnjak Fakulteta bezbednosti 2017, str. 211-235.

Đurić, S., Popović Ćitić, B. i Paraušić, A. (2018). Primena video-nadzora u unapređenju bezbednosti škola, opšti principi i iskustva. U: M. Lipovac, S. Stanarević i Ž. Kešetović (Ur.) Bezbednost u obrazovno-vaspitnim ustanovama i video nadzor, str. 44-60. Beograd: Fakultet bezbednosti.

Dimitrijević, I.R. i Paraušić, A. (2017). Katalog baza podataka za istraživanja u oblasti bezbednosti. Beograd: Fakultet bezbednosti, Centar za primenjenu bezbednost.

parausicana@gmail.com
MA Nikola Drndarević

Istraživač saradnik

Biografija

Nikola Drndarević rođen je 1994. godine u Kraljevu, a osnovnu i srednju školu završio je u Vrnjačkoj Banji. Diplomirao je psihologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde je završio i master studije (2017/18). Iste godine upisuje doktorske studije na istom fakultetu.

Tema njegove doktorske disertacije istražuje etiologiju, prirodu i razlike između internalizujućih i eksternalizujućih poremećaja. Osim toga, Nikola se bavi istraživanjem emocija, mehanizmima promena u terapijskom procesu i psihologijom ličnosti osuđenih lica.

Njegov profesionalni rad obuhvata kliničku i radnu psihologiju. Tokom stažiranja na Klinici za neurologiju stekao je iskustvo u neuropsihološkoj proceni, dok je radom u privatnoj bolnici BelMedic radio sa pacijentima različitih psiholoških problema. Takođe, Nikola je psihoterapeut pod supervizijom u okviru konstruktivističke psihoterapije.

Kao istraživač, Nikola je bio angažovan u više međunarodnih i nacionalnih projekata, među kojima se izdvaja saradnja sa OEBS-om (analiza primene zakona o maloletnim učiniocima), COST mrežom (TREATme: Individualizovani tretman mladih sa mentalnim poremećajima) i projektom IDEJE (PrisonLIFE: Poboljšanje kvaliteta života zatvorenika u Srbiji). Autor je 15 bibliografskih jedinica, uključujući pet radova objavljenih u časopisima međunarodnog značaja.

Tokom studija bio je stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Takođe, govori engleski jezik.

Odabrana bibliografija

Drndarević, N., Protić, S., & Mestre, J. M. (2021). Sensory-Processing Sensitivity and Pathways to Depression and Aggression: The Mediating Role of Trait Emotional Intelligence and Decision-Making Style—A Pilot Study. International journal of environmental research and public health, 18(24), 13202.

Drndarević, N. (2021). Psychological theories of aggression. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 40(2-3), 91-104.

Drndarević, N., & Protić, S. (2020). Analysis of Trust in Serbia: Psychological and Sociological Implications. Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 39(1), 7-25.

Ćirić, J., & Drndarević, N. (2019). Migracije, strah, predrasude i manipulacije. Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 38(2), 19-34.

Međedović, J., Drndarević, N., & Ilijić, L. (2024). Unfavorable prison social climate links dark tetrad traits with self-reported institutional misconduct. Personality and Individual Differences, 227, 112707.

thanness@gmail.com
Dr Sanja Petkovska

Naučna saradnica

Biografija

Sanja Petkovska je rođena 1982. godine u Lazarevcu. Doktorirala je 2017. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Počela je da radi na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u decembru 2022. godine i istovremeno joj je dodeljeno zvanje naučnog saradnika.

U Sanjinom istraživačkom fokusu nalaze se: sociologija obrazovanja, građansko društvo, kritička društvena teorija, socijalna patologija i kriminologija i kvalitativna metodologija

Dodeljena su joj zvanična priznanja: Stipendija Fonda za mlade talente Republike Srbije za apsolvente 2006. godine, Stipendija Opštine Lazarevac za najbolje studente grada (3 godine), Nagrada za najbolje diplomirane studente Filozofskog fakulteta 2007. godine, Stupendija za doktorske studije Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja (4 godine), Erazmus Mundus stipendija za razmenu doktoranada, školarina za doktorski program Fakulteta političkih nauka i brojni drugi manji grantovi za istraživanja i putovanja.

Odabrana bibliografija

Petkovska, S. (2022) „Decolonial Emancipation on the Postsocialist Peripheries and Future of Critical Pedagogy“. In: Liberating Education: What From, What For? pр. 167-184. Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory.

Petkovska, S. (2018) „Vegeratijanstvo: etička, ekofeministička i biopolitička perspektiva”. Etnoantropološki problemi, 13(1), str. 193–215.

Petkovska, S. (ko-autor: Baćević, Jana) (2011) „Analize javnih politika u Srbiji: obrazovanje” u: Podunavac, Milan (ur.) Javne politike Srbije, Beograd: Heinrich Boll фондација, str. 85–107 ISBN - 978-86-86793-09-6.

Petkovska, S. (2011) “Demokratija i politika razlike – kroz prizmu aktuelnog stanja”. Filozofija i društvo, 22(3), str. 95–119.

Petkovska, S. (ko-autor: Vukasović, Martina) (2009) „Efikasnost i pravičnost sistema studentskog standarda“ u: Analize karakteristika siromaštva u Srbiji, Beograd: Vlada Republike Srbije – Tim za implementaciju Strategije za smanjenje siromaštva, str. 99–115.

sanjalicica@gmail.com
Dr Violeta Tadić

Naučni saradnik

Biografija

Dr Violeta Tadić je naučni saradnik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja. Rođena je 1995. godine u Loznici. Osnovne i master akademske studije završila je na Fakultetu bezbednosti Univerziteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju na temu „Školska klima i prosocijalno ponašanje kao faktori bezbednosti u srednjim školama”, odbranila je 2023. godine na matičnom Fakultetu bezbednosti.

Radni odnos na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu zasnovala je 2023. godine u zvanju naučni saradnik. Zvanje istraživač-pripravnik stekla je 2020. godine u Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu. Tokom letnjeg semestra školske 2020/2021. godine bila je angažovana kao demonstrator na predmetu Socijalna psihologija na Fakultetu Bezbednosti Univerziteta u Beogradu.

Dr Tadić dobitnica je nagrade „Zagorka Golubović“, Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, za najbolji angažovani naučni rad u 2023. godini. Tokom doktorskih studija bila je stipendistkinja MPNTR. Učestvovala je u projektu Instituta za pedagoška istraživanja pod nazivom „Pretpostavke za razvoj pozitivnog obrazovanja u Srbiji”, a koji je finansiran od strane MPNTR. Bila je deo tima Instituta za pedagoška istraživanja za podršku školama nakon maja 2023. godine, čiji rad je rezulitrao izdavanjem stručne publikacije „Kako postupati u kriznim situacijama - preporuke za školsku zajednicu“. Jedan je od коautora date publikacije. Školske 2016/2017. godine bila je deo istraživačkog tima (predmet: Socijalna psihologija), a za potrebe projekta MPNTR pod nazivom „Bezbednost i zaštita organizovanja i funkcionisanja vaspitno-obrazovnog sistema u Republici Srbiji (osnovna načela, principi, protokoli, procedure i sredstva)”. Kurs „Statistička obrada i analiza podataka - SPSS” završila je 2018. godine i ima značajno iskustvo u primeni kvantitativnih i kvalitativnih statističkih metoda i sprovođenju empirijskih istraživanja.

Autorka je monografije „Učeničko ponašanje i bezbednost u školi“, te brojnih naučnih radova objavljenih u nacionalnim i međunardnom naučnim časopisima i prezentovanih na naučnim konferencijama. Posebna interesovanja su joj problemi u ponašanju mladih, obrazovanje i bezbednost. Govori engleski jezik.

Odabrana bibliografija

Tadić, V. (2022). O pristupima definisanju i operacionalizaciji pojma bezbednosti u školi. Nastava i vaspitanje, 71(2), 249-266.

Kovačević Lepojević, M., Gutvajn, N., & Tadić, V. (2023). „Life Satisfaction and Positive Youth Development in Serbia“. Sociologija, 65(2), 217-232.

Tadić, V. (2019). Struktura emocionalne inteligencije studenata Fakulteta bezbednosti i Učiteljskog fakulteta. Godišnjak Fakulteta bezbednosti, 2019, 215-231.

Tadić, V., Kordić, B. (2022). Strategije prevladavanja stresa u vanrednim situacijama kod studenata. Civitas, 12(1), 74-95.

Gutvajn, N., Drobac, A., Đerić, I., Kovačević Lepojević M, Jošić, M., Micić, I., Radanović, A., Trajković, M., Tadić, V., Džinović, V., Ševkušić, S. (2023). Kako postupati u kriznim situacijama – preporuke za školsku zajednicu. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. ISBN 978-86-7447-164-7.

tadicv33@gmail.com
MA Aleksandar Stevanović

Istraživač saradnik

Biografija

Aleksandar Stevanović, istraživač-saradnik instituta za Kriminološka i sociološka istraživanja, rođen je 15.03.1993. godine u Beogradu. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu završio je osnovne i master studije sa najvišom ocenom. Pored toga, pohađao je i sa uspehom završio multidisciplinarne master studije „Terorizam, organizovani kriminal i bezbednost“pri Univerzitetu u Beogradu. Za svoj studentski, naučni i stručni rad, više puta je nagrađivan, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu školske 2018/2019. godine upisao je doktorske studije, smer krivične nauke.

Od 2018. godine je zaposlen na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja, gde је 2022. godine izabran u zvanje istraživač-saradnik. Učestvovao je u više naučno-istraživačkih projekata čiji je nosilac ili član bio Institut.

Autor je preko 30 naučnih radova koji su objavljivani u zemlji i inostranstvu, i ko-urednik nekolicine naučnih monografija. Tokom dosadašnje radne karijere, učestvovao je u nekoliko radnih grupa za izradu propisa, a autor je i komentara zakona. Učesnik je više naučnih konferencija u zemlji i inostranstvu. Od 2024. godine, imenovan je u Radnu grupu Narodne skupštine, za unapređenje izbornog procesa. Primarne oblasti njegovog dosadašnjeg akademskog rada i istraživanja su pravni mehanizmi za sprečavanje korupcije, normativni i kriminološki aspekti organizovanog kriminaliteta, ekološki kriminalitet, kao i sloboda izražvanja.

Tečno govori engleski i služi se nemačkim jezikom.

Odabrana bibliografija

Stevanović, A. (2018). Značaj povezivanja organizovanih kriminalnih struktura i političke elite, Zbornik Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, br. 1 XXXVII/2018, str. 115-129.

Stevanović, A. (2019). Lobbying and Corruption: comparative legal analysis of two notions, Journal of Eastern-European Criminal Law No. 1/2019. str 110-120.

Ignjatović, Đ., Stevanović. A. (ur.) (2018). „Organizovani kriminalitet – izbor tekstova“, Dosije, Beograd: Dosije.

Ignjatović, Đ., Stevanović. A. (ur.) (2019). „Organizovani kriminalitet – izbor tekstova II“, Beograd: Dosije.

Stevanović, A, Cvetković, D. (2019). Pojam i karakteristike privrednog kriminaliteta, Revija za kriminologiju i krivično pravo, 1/2019, str. 45-62.

aleksandar.stevanovic993@gmail.com
MA Svetlana Pavlović

Istraživačica pripravnica

Biografija

Svetlana Pavlović rođena je 3. januara 1996. u Užicu. Osnovne i master studije završila je na Odeljenju za psihologiju, Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Doktorske studije na istom fakultetu upisala je u školskoj 2022/23. godini, a na Institutu je zaposlena od 2023. Završila je nekoliko obuka za rad sa decom i mladima. Aktuelno pohađa edukaciju iz sistemske porodične terapije.

Tokom osnovnih i master studija bila je angažovana kao demonstratorka u nastavi na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju i na Fakultetu bezbednosti, kao i saradnica u nastavi na Učiteljskom fakultetu u Beogradu. U Istraživačkoj stanici Petnica rukovodila je programima Psihologije i Letnje naučne škole. Aktuelno je u Petnici angažovana kao saradnica predavačica i članica Programske komisije seminara psihologije. Stručnu praksu tokom studija obavila je u Nacionalnom kriminalističko tehničkom centru pri MUP-u Srbije. Pri institucijama za zaštitu i zbrinjavanje dece i mladih iz osetljivih grupa radila je kroz pružanje profesionalne podrške u vaspitnim i obrazovnim potrebama. Bila je angažovana kao evaluator završnog ispita na projektu pilotiranja Državne mature, kao i istraživačica na projektu Ispitivanja nepovoljnih iskustva iz detinjstva kod stanovnika neformalnih naselja u Srbiji. Na nekoliko istraživačkih projekata UNICEF-a i Saveta Evrope bila je angažovana kao eksterna saradnica.

Sa kolegama je objavila je nekoliko radova u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima, a istraživanja kojima se bavila izlagala je na više naučnih skupova. Naučna interesovanja prevashodno su joj usmerena ka psihologiji ličnosti, razvoju i mentalnom zdravlju mladih. U okviru svoje doktorske disertacije bavi se emocionalnim procesima kod maloletnih delinkvenata.

Odabrana bibliografija

Radanović, A., Micić, I., Pavlović, S., & Krstic, K. (2021). Don't Think That Kids Aren't Noticing: Indirect pathways to children's fear of COVID-19. Frontiers in psychology, 12, 531.

Radanović, A., Micić, I., Pavlović, S., & Krstić, K. (2021). Pandemic parenting: Predictors of quality of parental pandemic practices during COVID-19 lockdown in Serbia. Psihologija, 54(3), 323-345.

Cupać, Đ., Micić, I., Mijatović, N., Pavlović, S., & Stekić, K. (2019). Razvoj i validacija Multifacetnog inventara za samoprocenu psihopatije. Psihološka istraživanja, 22(1), 153-184.

Međedović, J., Romić, E., Batinić, N., Filipović, O., Bašić, Ð., Pavlović, S., ... & Cupać, Ð. (2019). Further development of the short psychopathy rating scale.

Pavlović, S. & Međedović J. (2022). Psychopathy traits in parents, evolutionary fitness, and reproductive motivation in their offspring. Presented at XXIII Psychology days in Zadar

pavlovic.sc@gmail.com
MA Teodora Gojković

Istraživač pripravnik

Biografija

MA Teodora Gojković rođena je 16. 5. 1999. godine u Beogradu, gde je završila osnovnu školu i Petnaestu beogradsku gimnaziju. Osnovne akademske studije na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu završila je 2021. godine kao student generacije, sa prosečnom ocenom 9,77. Master studije sociologije je završila 2022. godine, sa prosečnom ocenom 10,00, odbranivši master rad na temu „Religija i mentalno zdravlje u doba pandemije – prilagođavanje religijske doktrine i prakse muslimanskih i pravoslavnih vernika u Beogradu“. Trenutno pohađa treću godinu doktorskih akademskih studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Od 2023. godine zaposlena je na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja kao istraživač pripravnik. Njene primarne istraživačke oblasti su sociologija mentalnih poremećaja, sociologija društvenih devijacija i sociologija religije, iz kojih je samostalno i u koautorstvu napisala nekoliko radova objavljenih u domaćim naučnim časopisima.

Tokom osnovnih i master studija bila je stipendista Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Fonda za mlade talente Ministarstva omladine i sporta – nagrada „Dositeja“, koja se dodeljuje najboljim studentima završnih godina osnovnih i master studija. Sa završnim master radom konkurisala je za nagradu „Dr Zoran Đinđić“ za najbolji diplomski rad, završni rad na master akademskim studijama ili magistarski rad iz filozofskih i socioloških nauka u 2022. godini i tom prilikom se plasirala u uži krug.

Od aprila do maja 2022. godine učestvovala je u X rundi Evropskog društvenog istraživanja kao terenski radnik, na osnovu čega joj je Nacionalni tim Evropskog društvenog istraživanja u Srbiji dodelio sertifikat. Tokom 2023. godine angažovana je kao demonstrator u nastavi na Odeljenju za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, na predmetima Sociologija ruralnog razvoja i Sociologija grada, a tokom 2024. godine na predmetima Sociologija ruralnog razvoja i Sociološki praktikum.

Od 2024. godine član je Sociološkog naučnog društva Srbije.

Odabrana bibliografija

Gojković, T. (2023). Religion and Mental Health During the Pandemic: Adaptation of the Religious Doctrine and Practice of Muslim and Orthodox Believers in Belgrade. In: The 8th Annual International Conference - Religious Education and Religiosity of Young People (Srebrno jezero, 8-9 September 2023): book of abstracts. Institute of Social Sciences, Belgrade, 59-60.

Gojković, T. (2023). Stigmatization and Suicidal Behavior Among the Elderly Population in Serbia. In: Elderly People and Discrimination: Prevention and Reaction. Institute of Criminological and Sociological Research, Belgrade; Vojvodina Bar Association, Novi Sad, 705-722.

Gojković, T. (2023). Teorijski osvrt na neke savremene debate u protestantskoj teologiji: Vladan Perišić, "Laste trećega jata: Ogledi o protestantskoj teologiji". Religija i tolerancija, XXI (39), 177-182.

teodoragojkovic9@gmail.com
MA Maša Marković

Istraživač pripravnik

Biografija

Maša Marković, istraživač-pripravnik, rođena je 12. marta 1999. godine u Kragujevcu. U istom gradu završila je osnovnu školu, a potom i Prvu kragujevačku gimnaziju kao nosilac Vukove diplome. Osnovne akademske studije prava upisala je 2018. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a diplomirala je 16. septembra 2022. godine sa prosečnom ocenom 9,70. Na istom fakultetu je 5. oktobra 2023. godine završila master akademske studije na krivičnopravnom modulu, podmodul Maloletničko krivično pravo sa prosečnom ocenom 10,00. U školskoj 2023/2024. godini upisala je doktorske akademske studije na krivičnopravnoj užoj naučnoj oblasti, modul Krivičnopravne nauke, na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Od januara 2024. godine, kao stipendista Fonda za mlade talente, a preko projekta „Talenti u javnom sektoru“, obavljala je stručnu praksu u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja, da bi od juna 2024. godine, kao istraživač-pripravnik, zasnovala i radni odnos. Svoj naučno-istraživački rad usmerava ka temama iz oblasti krivičnog prava, sa fokusom na krivičnopravnu reakciju na maloletničku delinkvenciju, kao i ka kriminološkim i penološkim temama.

Pored pohvalnica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu za postignute odlične rezultate tokom sve četiri godine osnovnih akademskih studija, stipendija Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, stipendija „Dositeja“ Fonda za mlade talente, izdvaja i nagradu Sekcije za kriminologiju Srpskog udruženja za krivičnopravnu teoriju i praksu za rad napisan na tematu pod nazivom „Kazna zatvora u 21. veku“.

Uporedo sa studiranjem, Maša je sticala i praktično iskustvo. Kao delegirani predstavnik Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2022. godine je obavljala stručnu praksu u Sektoru za zakonodavstvo Narodne skupštine Republike Srbije, dok je 2023. godine bila deo Sektora za bezbednosnu politiku Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije. Iskustvo u praksi u krivičnopravnoj materiji stekla je kao sudijski pripravnik Višeg suda. Početkom 2024. godine postala je saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu za privredu i pravosuđe, na predmetima Krivično procesno pravo i Kriminologija.

Odabrana bibliografija

masa.markovic@yahoo.com
MA Miona Vasić

Istraživač pripravnik

Biografija

Miona Vasić rođena je 16. novembra 2000. godine u Beogradu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Pančevu. Osnovne akademske studije na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, smer Defektologija, modul Prevencija i tretman poremećaja ponašanja završila je 2023. godine, sa prosečnom ocenom 9,15. Na istom fakultetu, završila je i master akademske studije u julu 2024. godine, sa prosečnom ocenom 9,67 i ocenom 10 na završnom radu pod nazivom „Karakteristike nasilne viktimizacije dece tokom smeštaja u domu za decu bez roditeljskog staranja Spomenak“.

Školske 2024/2025. godine upisuje prvu godinu doktorskih akademskih studija na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu, na smeru Defektologija.

Po završetku osnovnih studija 2023. godine, nagrađena je kao jedan od najboljih studenata grada Pančeva, za postignute rezultate tokom školovanja i obrazovanja. Učestvovala je na međunarodnoj konferenciji „Dani primenjene psihologije“ 2024. godine sa saopštenjem štampanim u izvodu. Dobitnica je nagrade talentovanom mladom istraživaču/istraživačici za kvalitetno urađen i uspešno odbranjen master rad iz oblasti viktimologije koje joj je dodelilo Viktimološko Društvo Srbije.

Iskustvo u praksi stekla je radeći na pozicijama stručni radnik vaspitač i stručni radnik u uslugama u zajednici u Domu za decu i omladinu bez roditeljskog staranja „Spomenak“ u Pančevu.

Od februara 2025. godine angažovana je kao istraživač pripravnik na Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja.

Odabrana bibliografija

Vasić, M. (2024). Characteristics of violent victimization of children without parental care in residential care facilities. In 20th International Conference Days of Applied Psychology 2024, Niš, Serbia 27th–28th September 2024: Book of abstracts (p. 115). Faculty of Philosophy, University of Niš.

mionavasic6.1@gmail.com

Drage kolege koje su nas prerano napustile

Dr Boban Petrović

Naučni saradnik

Biografija

Boban Petrović je rođen 30. avgusta 1978; master tezu i doktorat iz psihologije je odbranio na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Tokom master studija bio je stipendista Saveza udruženja za podršku osobama sa intelektualnim teškoćama Republike Srbije. Učestvovao je na nekoliko međunaronih naučnih projekata i sarađivao sa mnogim institucijama, poput Delegacije Evropske Unije u Republici Srbiji, UNICEF-a, Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, kao i sa većim brojem nacionalnih i međunarodnih neprofitnih organizacija, kao istraživač i ekspert za pitanja socijalne zaštite socijalno isključenih grupa.

Više od deset godina bio je aktivan u nevladinom sektoru, baveći se pre svega pitanjima socijalnog uključivanja i razvoj službi podrške za osobe sa invaliditetom i drugih socijalno isključenih grupa. Posedovao je iskustvo u nastavnom radu na visokoškolskim ustanovama, recenzirao radove za brojne naučne časopise u zemlji i inostranstvu i učestovao u organizacionim odborima načnih konferencija. U istraživačkom radu pretežno se bavio pitanjima individualnih razlika u ljudskom ponašanju, pre svega ličnosti i stavova, uključujući i probleme socijalnog uključivanja, antisocijalnog ponašanja i ideološki motivisanog nasilja.

Autor je monografije „Leksički model socijalnih stavova: studija na srpskom jeziku“ i velikog broja naučnih radova objavljenih u domaćim i međunarodnim naučnim časopisima. Posedovao je veliko znanje u oblasti statističke obrade podataka i psihometrije. Od marta 2012. godine bio je zaposlen u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja. Njegov dalji doprinos nauci i drugim aspektima razvijanja društva prekinula je prerana smrt 2019 godine u Beogradu.

Odabrana bibliografija

Petrovic, B., Medjedovic, J., Savic, M., & Zeleskov-Djoric, J. (2014). Predicting multiple criteria of criminal behavior with HEXACO domains and facets. Personality and Individual Differences, 60, S40.

Petrovic, B., Medjedovic, J., Zeleskov-Djoric, J., Savic, M., Lazarević, Lj. & Knežević, G. (2014). Individual differences in implicit affective associations to violence in prisoners. Paper presented on 17th European Conference of Personality, University of Lausanne, Switzerland.

Perović, A., Vuksanović, J., Petrović, B. & Avramovic-Ilic, I. (2014). The acquisition of passive in Serbian. Applied Psycholinguistics, 35(01), 1-26.

Petrović, B., Međedović, J. & Kujačić, D. (2014). Tipovi ličnosti u prostoru amorala i šizotipije: empirijska evidencija sa osuđeničkog i uzorka iz opšte populacije. Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja

Međedović, J., & Petrović, B. D. (2013). Predictors of party evaluation in post-conflict society: The case of Serbia. Psihologija, 46(1), 27-43.

Petrović, B., & Međedović, J. (2012). Alternativni pogledi na psihopatiju: od patologije do adaptivne životne strategije? Zbornik instituta za kriminološka i sociološka istraživanja, 31(1), 19-48.

Petrović, B., & Međedović, J. (2012). Personality roots of militant extremism. Rad prezentovan na međunarodnom znanstveno-stručnom skupu ''XVIII Dani psihologije u Zadru''. Univerzitet u Zadru, Hrvatska.

Međedović, J., & Petrović, B. (2011). Personality traits, social attitudes and Ethos of conflict as predictors of party affiliation in Serbia. Paper presented on XIIth European Congress of psychology, Istanbul, Turkey.

bobanpetrovi@gmail.com
Dr Marina Hughson

Naučni savetnik

Biografija

Marina Hughson (Hjuson) je sociološkinja, naučna savetnica u Institutu za kriminološka i sociološka istraživanja u Beogradu, gde radi na potprojektu vezanom za socijanu inkluziju. Bavi se istraživanjima u oblasti ženskih, rodnih i studija maskuliniteta, još od druge polovine 80-tih. Marina je 1991. doktorirala na feminističkoj temi, koju je objavila kao svoju prvu knjigu („Žene izvan kruga: profesija i porodica“, ISIFF:1991).

Ona je autorka preko 120 naučnih publikacija iz oblasti rodnih studija, uključujući i veći broj knjiga. Kao profesorka univerziteta radila je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, i bila gostujuci profesor u Nemačkoj, Madjarskoj (CEU), Austriji, kao i u zemljama regiona. Bila je predsednica Sociološkog društva Srbije i trenutno je predsednica Sekcije za feministička istraživanja i kritičke studije maskuliniteta.

Kao nacionalna ekspertkinja za rodnu ravnopravnost učestvovala je u kreiranju svih važnijih nacionalnih dokumenata iz ove oblasti. Kao medjunarodna ekspertkinja radila je za Evropsku komisiju (koautorka ENWISE Report-a), Evropski parlament (studija o ženama na Balkanu, koja je poslužila kao osnova za Rezoluciju EP), UNDP, UNIFEM, UN Women, USAiD, NDI, SIDU, IFAD, kao i za vlade u regionu.

Marina je radila na ekspertskim projektima vezanim za rodnu ravnopravnost u 15 ak zemalja. Ona je bila jedna od liderki ženskog pokreta 90-tih godina i osnivačica većeg broja ženskih i civilnih organizacija (Centra za ženske studije, AŽIN-a, Beogradskog kruga, Centra za demokratiju, Ženske stranke itd.), kao i incijatorka prve feminističke post-komunističke konferencije, u Beogradu 1994. godine, i prvog Foruma nevladinih organizacija u Srbiji (1998).

Njene najnovije knjige uključuju: „Knowledge Production at the Semiperiphery: A Gender Perspective“ ( IKSI, 2009), “Rodni barometar u Srbiji: razvoj i svakidašnji život” (UN Women, 2013)“, ) ko-uredjivanje knjige „Rethinking Transnational Men: Beyond, Between and Within Nations“ (Routledge, 2013) i „Poluperiferija i rod: pobuna konteksta” (IKSI, 2015). Njena polja interesovanja u ovom trenutku vezana su za poluperiferiju, maskulinitete, proizvodnju znanja, rodne politike i svakidašnji život.

Odabrana bibliografija
marinablago@gmail.com
Vrh